U januaru 2010. godine, Toronto je postao prvi grad u Sjevernoj Americi koji je propisao postavljanje zelenih krovova na nove komercijalne, institucionalne i višeporodične stambene objekte širom grada. Sljedeće sedmice, zahtjev će se proširiti i na nove industrijske objekte.

Jednostavno rečeno, zeleni krov je krov koji je zasađen zelenilom. Zeleni krovovi proizvode višestruke ekološke koristi smanjenjem efekta gradskog toplotnog ostrva i povezane potražnje za energijom, apsorpcijom kišnice prije nego što se ocijedi, poboljšanjem kvalitete zraka i donošenjem prirode i prirodne raznolikosti u urbana okruženja. U mnogim slučajevima, javnost može uživati u zelenim krovovima, baš kao što to može biti park.

Zahtjevi Toronta su sadržani u općinskom pravilniku koji uključuje standarde za to kada je potreban zeleni krov i koji su elementi potrebni u dizajnu. Općenito govoreći, manje stambene i poslovne zgrade (kao što su stambene zgrade niže od šest spratova) su izuzete; od toga, što je zgrada veća, to mora biti veći dio krova pokriven zelenilom. Za najveće zgrade, 60 posto raspoloživog prostora na krovu mora biti pokriveno zelenilom.

Za industrijske zgrade, zahtjevi nisu toliko strogi. Pravilnik će zahtijevati da 10 posto raspoloživog krovnog prostora na novim industrijskim zgradama bude pokriveno, osim ako zgrada ne koristi hladne krovne materijale za 100 posto raspoloživog krovnog prostora i ima mjere za zadržavanje oborinskih voda dovoljne za hvatanje 50 posto godišnjih padavina (ili prvih pet mm svake padavine) na licu mjesta. Za sve zgrade, mogu se tražiti odstupanja od usklađenosti (na primjer, pokrivanje manje površine krova vegetacijom) ako su praćena naknadama (u zavisnosti od veličine zgrade) koje se ulažu u podsticaje za razvoj zelenih krovova među postojećim vlasnicima zgrada. Odstupanja mora odobriti Gradsko vijeće.

Industrijsko udruženje Zeleni krovovi za zdrave gradove objavilo je prošle jeseni u saopštenju za javnost da su zahtjevi Toronta za zelenim krovovima već rezultirali s više od 113.300 kvadratnih metara planiranih novih zelenih površina na komercijalnim, institucionalnim i višeporodičnim stambenim objektima u gradu. Prema udruženju, koristi će uključivati više od 125 radnih mjesta s punim radnim vremenom vezanih za proizvodnju, projektovanje, ugradnju i održavanje krovova; smanjenje za više od 435.000 kubnih stopa oborinskih voda (dovoljno da se napuni oko 50 olimpijskih bazena) svake godine; i godišnju uštedu energije od preko 1,5 miliona kWh za vlasnike zgrada. Što duže program traje, to će se koristi više povećavati.

Gornju sliku triptiha razvili su studenti Univerziteta u Torontu kako bi ilustrovali promjene koje bi mogle proizaći iz desetogodišnjeg napretka prema gradskim zahtjevima. Prije donošenja uredbe, Toronto je bio drugi među sjevernoameričkim gradovima (nakon Chicaga) po ukupnoj površini zelenih krovova. Ostale slike koje prate ovaj post (pomaknite kursor preko njih za detalje) prikazuju zelene krovove na raznim zgradama u Torontu, uključujući javno dostupan izložbeni projekat na podijumu Gradske vijećnice.